19/06/2009-Mawɗo Diisndteeɗo fedde Fulbe Kulturverein e. V, winndiinde e nder Dotsland, hollii e nder Freetown wonde fedde makko nden hino gollude faade e wallitagol waasɓe e ɓiliiɓe e nder Sarlon.
Mohammed Lamaraana Bah wonnooɗo e nder Sarlon fodde nguurte ɗe lewru ko neeɓaali, hollitii jaayndeyankooɓe e nder Freetown wonde fedde makko winndiinde nden Dotsland, hino jogii eɓɓooje ngam wallugol Sarlon ko yowitii e bursiiji wonande sukaaɓe waasɓe e ɓilliiɓe, e mahugol janngirɗe e nokkuuje welowelooji wonande sukaaɓe ɓen, tawtude e njuɓɓudiiji ɓamteyankooji goo.
E yeewtidal heeriingal to galle makko 11 Easton Street (bolol Easton), Mohammed Bah wi’i: “Feewndanike (yontanii) Liyonaaɓe wonɓe to njananiri ɓen artugol wallitoo e ɓamtude leydi maɓɓe ndin. Ɓamtugol leydi men ndin fotaali accireede laamu ngun tun, malla accee tan e juuɗe jananɓe gollideteeɓe e ɓamtugol.”
O ɓeyditiri tefindaade: “So en ɓamtaali leydi men ndin, ko honmbo ɓamtata ndi? Ko fii ɗum, min, e innde fedde ‘Fulbe Kulturverein e. V’ wonnde nden Dotsland, miɗo nodda Liyonaaɓe fow e nder njananiri ndin, yo waɗu e fonndo maɓɓe artugol addora kuuje ɓamteyankooje wonande leydi men yiɗaandi ndin.”
Jonnugol feewndaare fedde nden e nder talifon immorde Dotsland, Hooreejo 'Fulɓe Kulturverein e. V' on, Maadiiw Bah, wi’i fedde nden sicanooma e hitaande 1999 kadi gila ndeen hinde mawnude, immorde e semmbe yaha e semmbe wondude e ko ɓuri feddeeɓe 150.
Nde o lamndanoo so tawii fedde nden ko dawroyankoore, Hooreejo on yaawnorii wi’ude: “Fulbe Kulturverein e. V ko fedde nde wonaa-dawroyankoore, kadi wonaa ɗaɓɓirteende tono, faandaare mayre ko woowtingol ngenndiiɓe weernuɓe men ɓen pinal Fulɓe kanɓe e renndo winndere ngon foppet.”
Maadiiw Bah tokkiti wonde fedde (Fulbe Kulturverein e. V) nde nyiiɓirde mum ngomnankoore nden woni e nder Frankfurt Main, ka diiwal ferderalyankewal Hessen, “nde fow mayre e no nde diidori non, ko nde fedde renndoyankoore, pineyankoore e balleyankoore.”
O lamndaa fii faanduundeeji maɓɓe ɗin, Moodi Maadiiw Bah sifori hono ardata nii:
>Reenugol e mawningol pinal Fulɓe ngal.
>Yuɓɓingol e ƴellitugol eɓɓooje ɓamtal hawtaaɗe (renndaaɗe), yowitiiɗe e njaruuji Fulɓe pineyankeeji.
>Wallirgol feddeeɓe hatojinɓe ɓen dokke, si masiibooji tagoodiyankeeji maa moƴƴinaaɗi waɗii, tawtude toownugol wallindiral hakkunde feddeeɓe ɓen faade e coftale renndoyankooje, pineyankooje e weloweloyankooje.
>Etagol ngam addude balle faade e hatojinɓe ɓen e nder leyɗe men yiɗaaɗe ɗen.
>Gollude e jogitaade jokkondiral e feddeeji goɗɗi, ɗi men kafidi faandunndeeji.
Ko yowitii e terɗeyaagal mayre, hooreejo on wi’i: “Hino udditanii kala ɓeen gomɗinɓe faandunndeeji mayre ɗin, ko aldaa e ndaarugol iwdi, lenyol, malla jeyal dawroyankewal maa diinayankewal.”
O timminiri: “Fedde amen nden hino jogii saccudi winndere yahundi haa e Afriki mo Ɓaleeɓe, Orop e Ameriki. Kadi miɗen anniyii fuɗɗagol jokkondire faade e feddeeji amen jaajiraaji ɗin e kala nokkuure.”
Feewndo ɗoo, fedde maɓɓe jaajiraande wonde Beljik, Tabital Pulaaku, neeɓaali ko nde nodditii Jaagaro Jinnduru e Pinal Sarlon on, Hindolo Sumanguru Trye kanko e Hooreejo Nuunɗal Ɓooymaajo on, Dr. Abdullaay Baabagalle Timmbo faade e koolol maɓɓe yuɓɓinteengol e 26-27 nduu lewru feewndiindu, 2009 e nder Beljik, hino sabbaa ka tawtorteeɓe heewɓe ara immorde Afriki haa e winndere nden fow.
Lowre ndee fedde hino yi’oo ɗoo: www.fulbeunion.com
Winndannde Alhajji Jallo, jaayndeyanke laamu neldaaɗo gollugol to Ambasaad Sarlon, Su’uudiyyah. Nde nokkaa ko e: Sierra Express Media : http://www.sierraexpressmedia.com
Fulo Peeral, Saajo Bah, Nederland.
www.peeral.com
17/06/2009-Wanngaade amen hannde e nder internet, ko oo kabaaru mawɗo welɗo ɗoo men fotti e mum. Ko ko yowitii e wuro Fulɓe wonngo e nder leydi Jajaa’ir men humpitii hannde, meɗen hoolii ɗum ko kabaaru moƴƴo jaruɗo senndodeede e kala neɗɗo yiɗɗo taariika.
Lameen Souag ko wonɗo e waɗude PhD to Jaaɓi-haaɗtirde London , salndu SOAS.
O wi’i wonde kala humpitiiɗo ko yowitii e taariika Afriki taway himo anndi ndelo moolanaango ngo Fulɓe ɓen sankitii e mum ngon, hino yayli gila to laral maɓɓe nder Senegaal haa too e Suudaan. O wi’i kadi wonde, no woniri woo, kanko o ŋalɗirii janngude ndee maande aroore ɗoo, yowitiinde e taariika diiwal Tidikelt, worgo (nyaamo) Jajaa’ir, takko Ayn-Salah (In-Salah):
Ko o janngi? Ko ɗum ɗoo o janngi e ndee deftere ɗoo: (L. Voinot, Le Tidikelt, Oran:Fouque 1909, p. 63)
“Ngoo ɗoo wuro (hoɗo) tigi wonngo e sahel sincanooma e hitaande 1779 e juuɗe Sidi Abdel Malek mo iwdi Fulɓe, arunooɗo to Akabli e dow annuyee taweede e hajju ngu yahdu mum meeɗaano laataade…Fulɓe ko Aarabeeɓe iwruɓe Maasina (Suudaan); haa jooni hino woodi Fulɓe e nder Sokoto, Si Hamza, alkalin Akabli on, ko e ngol lenyol jeyaa.”
Kanko Lameen, o timminiri haala makko wano nii: “Miɗo sikkitii sanne si tawii hay huunde e batte ɗemngal ngal hino lutti- hay si en hottike wonde Sidi Abdel Malek ardunoo ko wondiiɓe ɗuuɗuɓe, haa o waɗa ko maandinii- kono non kori ɗum wonaa ko hitti wiɗitude?”
O timminiri nii haala makko kan. Ko nyannde 16 lewru setto (4-ɓuru), 2009 o saakiti ɗum e buloogu makko wonɗo ley ɗoo.
Hay si tawii wonaa en Aarabuuɓe, hono no L. Voinot winndirnoo non e deftere mum jantaande dow ɗoo nden, pellet binndi makko ɗin hino wondi e nafoore mawnde wonande daartiyankooɓe e wiɗtooɓe…Hino hitti sanne luggiɗaade e koo ko jantaa dow ɗoo. Ɗum non hino e juuɗe jannguɓe ɓen, annduɓe ɓen.
Kala humpaaɗo iwdi e ruttorde ndee winndannde, hino waawi ƴeewude e ɗee selirɗe arooje les ɗoo:
http://lughat.blogspot.com/2009/04/fulani-village-in-algeria.html
http://lameen.googlepages.com
http://www.hrelp.org/aboutus/students/index.php?pid=1667
Joom’am, a yi’ii mi yottinii e maɓɓe! Joom’am, seedito!
www.peeral.com
Kawtal Janngooɓe Pulaar/Fulfulde e Leyɗe Aarab na jokki golle gila e hitaande 1955...Rowani ngal yaltinanii en saggitorde Pulaar/Fulfulde huɓindiinde, ɓurnde caggitorɗe men ɗen fow alɗude to senngo fonndoodi (standard) Fulfulde.
KJPF, Catal Misra, yaltinii saggitorde Pulaar huɓindiinde caltuɗe ɗemngal ngal fof, gila (diga) hiirnaange, hakkunde, faa fuɗnaange Afriki. Nafoore mayre hino heewi e wootinɗingol ɗemngal ngal kam e fotnugol ngal, tawde Kawtal hino etii waɗude e loowdi saggitorde nden, halfuure e kelmeendi ɗemngal ngal e mbaadi yaajundi, huɓindiindi. Ko sugu ɗum ɗoo yaawnata jotondiral caltuɗe ɗemngal ngal, addana Fulɓe faamondiral e nokkuuje maɓɓe ɗen fow, waɗta ngal ɗemngal gootal, ngal ƴellitoo wano ɗemɗe ƴellitiiɗe heddiiɗe ɗee fewndori non, yalten e jannde feccoore ɗemngal ngal waɗta ngal peccoy-peccoy, wano no heewuɓe e winndooɓe malla janngooɓe Fulfulde jokkiri nii: nde ɓe winnda, ɓe siftortaa wonde ko Fulɓe fof ɓe woni e winndande, ɓe winndirta ko no ɓe haalirta non tun, e nokkuure maɓɓe ndee, ɓe yejjita wonde wonaa kanɓe tan woni janngooɓe ko winndaa kon, wurin (boom) ɓe haajaaka e ɗum. Ndee saggitorde hino yottina e maɓɓe nelal, wonde ɗemngal ngal ko gootal, ngal haalooɓe mum saakitii e nokkuuje seertuɗe, nde ɓe winnda maa nde ɓe jannga yo ɓe waɗu ɗum e mbaadi huɓindiindi, huuɓiti caltuɗe mawɗe ɗen fofof, tawa kala jannguɗo hino waawi faamude heen ko ɓuri e famɗude 80 %, ko lutti kon himo waawi lamndaade, malla saggitaade e caggitorɗe. Jaka non (ndeke non), kala yiɗuɗo yaajinaade e ɗemngal Fulfulde hino fotidi e nde ɗoo saggitorde.
Saggitorde ndee hino loowi kelmeendi (halfuure) ɓurndi hittude e jogondiral caltuɗe Fulfulde ɗen, yeru: goolol = ciifol, diidol (ko ko siifaa maa ko diidaa) …gooski = goyki, ngatanndu, takkara, (ko ko naɓirtee maayɗo) …golol = cakka, ŋannawol, kirƴol, meeda, potol ( ko ko ɓornetee e daande, ɓeydiree ŋari). Ndaaru hello 69, Saggitorde Pulaar/Fulfulde, joopaande nden. Hinde mari hedde kelle 273, hinde hittani kala yiɗɗo yaajinaade e Fulfulde, ɓeydita kelmeendi (vocabulary) mum. Hinde saggita kala toppitiiɗo ɗemngal ngal e caɗeele mum heewuɗe, ɗe o gasata tiindaade e tarooji makko.
KJPF ko kawtal sincanoongal e hitaande 1955 e leydi Misra, ngam wallondirgol e ustude caɗeele nguurndam terɗe maggal, ngal fuɗɗinoke wallifaade, fulugol e yaltingol defte Fulfulde hedde 1970 haa e 1980, ɗum fow dee ko yiɗugol daranaade ɓamtaare e yaaral-yeeso pine ɓaleeɓe fow, teeŋtii non ngal Fulɓe ngal. Ceerno Sammba Jaamanka, jooɗiiɗo Bordoo/Faransi, e nder winndannde makko e jaaynde Konngol Pulaaku, nde Tabital Pulaaku, yaltoore Faransi, tonngoode 5, holliino, himo ɓuri e fellitude wonde jaaynde PEERAL, nde KJPF yaltinta nder kala lebbi tati, ko kayre woni jaaynde Fulfulde adiinde yaltineede, tawa ko Fulfulde tan winndetee heen, ɗum ko gila e lewru Siilo (January) hitaande 1979 nde fuɗɗii yaltineede, e ardagol –yo Geno hinno- Yero Dooro Jallo, Abaa Demmbel Mbooc, Haamidu Bookar Lih, Alhajji Ahmadu Bah, Sammba Umar Mbooc, Sammba Haaruuna Sih…
E hitaande 1978, denndaangal dente gollanooje Fulfulde e leyɗe Aarabeeɓe mooɓondiriino wonti dental gootal : Kawtal Janngooɓe Pulaar/Fulfulde e Leyɗe Aarabeeɓe. Fiira maggal no saakitii hannde e winndere nden fop, ndaaru wano Kawtal Janngooɓe Pulaar/Fulfulde Winndere, Faransi malla Tabital Pulaaku Winndere, e ko nanndi e majje…
Haa hanndeere ndee, KJPF/Catal Misra yaltinii defte cappanɗe, ɗe nooneeji seertuɗi, wano : conyce, celluka, gannde e ko nanndi e mum. Yoga e golle jogoraaɗe waɗeede, ko wano:
- saatagol e yaltingol Kuraanaare teddunde nden;
- janngingol piiji seertuɗi e Fulfulde; yeru : hiisorgal (computer);
- heddaade e yaltingol jaaynde Peeral jantaande dow-ɗoo nden;
- hesɗintingol jeese-lowre (web site) kawtal nagl: www.kawtal.org;
- jokkugol golle woowtanooɗe waɗeede wano Foolotiro Pinal;
- heddaade e yaltingol nyalɗinkoore (calender) e Fulfulde wano no woowiri non;
- jokkondirgol e kawte yaasiyankooje telen banngeeji fow ngam wallondiral e jaaɓondiral (gostondiral) pehe e miijooji ɓamtoojum golle jokkaaɗe ɗen.
Kala yiɗɗo soodugol saggitorde maa defte goɗɗe, maa wallitaade ɓee musidɓe men tiiɗniiɓe e ɓamtugol pine men, wallitora ɓe njawdi, hino waawi jokkondirde e maɓɓe e imeel kawtal ngal: kawtal_fulfulde@yahoo.com
Yo Geno wuurnu, reena, ayna, daɗnda kala darniiɗo ɓamtugol Fulfulde, Fulɓe, Pulaaku e Afrikyankaagal, yo Geno ɓeydan en fiira e fehre haa pooma.
Ndee winndannde ko e www.pulaagu.com adii saakiteede nyannde: 17-11-2007.
E nder lebbi ɗiɗi yawtuɗi ɗin tawno golle mum hino jokkaa, tawi himen hawrindirde fulo karallo mawɗo, inneteeɗo Umar Bah, jooni non miɗen weltori eewnaade wonde firoore fulfulde nden fampaama e Maneno! Ko feɗoode ‘FUL’ wonunde to dow nden, wonande ɓen anndirɓe ɗemngal ngal inɗe goo winndiraaɗe mbaadi seertundi, hono ’Peul’ e nder faransiire.
Fulfulde e mbaadi yaajundi, hino haalee nder hiirnaange Afriki wondude e 16 miliyon haalooɓe, malla ko way non tippude e binndi Wikipedia. Hay so tawii, muraadu ndun hino holli haalooɓe fulfulde hino toowa haa yottoo e 50 miliyon, hono no dewtuɗo goo jantori les ɗoo nii. Ɗuuɗude limoore caltuɗe wooduɗe ɗen e saakitagol ɗemngal ngal hino saɗtina heɓugol malla fottugol e limooje teeŋtuɗe, kono e mbaadi yaajundi hino fellitaa wonde winndannde Wikipedia nden hino usti sanne denndaagal limoore haalooɓe Fulfulde nden.
Fodde leyɗe to ngal ɗemngal haaletee ton, ko ɓuri e famɗude, hino mawni (ndaaru to senngo nano), ko ɗum waɗi miɗen weltori sanne heɓugol ngal ɗemngal hono tummbere waawnde suɓeede. Miɗen joortii wonde ɗemngal ngal yottoyto to woɗɗi nde tawnoo Umar hino humpitii sanne fii mekanikiiji Fulfulde ɗin. O wallifinoke saggitorde fulfulde-faransiire, aranere heɓotoonde online, nde o woni ɗaɓɓude fehre muulugol mum, kono feewndo ɗoo hinde yi’oo online.
Si a ndaarii firoore ngal ɗemngal e Maneno, a yi’ay golle nannduɗe e firoore bambarankoore nden hella ka alkule, nde tawnoo goɗɗe e alkule ɓeyditaaɗe ɗen hino ton, yaltuɗe e alkule laten woowaaɗe ɗen. Ɗe’e hino haanunoo heɓude semmbinannde ngenndiyankoore to banngal internet, kono e won-nde, nden semmbinannde hino ŋakka. E dow jaarnoore, e sabaabe yanngodal bammbarankoore nden, ɗum ɗoo wonaano saɗteende mawnde e ngol ɗoo laawol, hay so tawii wanngorgal : Microsoft 6 e mbaadi raɓɓiɗundi, hino waasa yaltinde ɗen alkule: (ɓ,ɗ,ƴ), ɗum non hesɗintinee wanngorgal (explorer) mon ngal kisa, si hiɗon waawi, (malla huuwtoron Mozilla Firefox).
Fahin, himen jaarna Umar e golle makko ɗen fow ko wano non kadi Claire Ulrich golluɗo e tokkindirgol men e Umar e fuɗɗoode.